Snaga narativa: Način na koji komuniciramo o migracijama je važan
Koliko migranata je previše? Posljednje studije pokazuju da društva sa sve starijim stanovništvom imaju potrebu za migrantskom radnom snagom kako bi održali svoje nivoe produktivnosti. Sve više i više, ekonomski sektori svih nivoa trpe od nedostatka radne snage, što ima uticaj na dugoročnu održivost sistema socijalne skrbi. Ali, ukoliko pitanje s početka teksta postavite prilikom okupljanja s porodicom ili prijateljima, razvit će se živa, ako ne i veoma ozbiljna debata o broju migranata u zemlji.
Zbog čega se čini da se ljudi ne slažu oko migracija?
Samo nekoliko tema polarizira mišljenje onoliko koliko tema migracija. Pitanje o tome kako regulisati ljudsku mobilnost može podijeliti komšiluk, odlučiti izbore ili oblikovati međudržavne odnose. Posljedice ove polarizirajuće debate na društvenu koheziju i stabilnost su očite. Međutim, individualna mišljenja o migracijama su rijetko bazirana na činjenicama. Prema studiji “Opasnosti percepcije” iz 2015. godine koju je provela firma Ipsos MORI u 33 zemlje – od kojih je većina u regionu koji pokriva OSCE – ljudi misle da migranti čine 25% stanovništa, dok su stvarni podaci drugačiji: samo 10% stanovništva su migranti. Na manjoj skali, rezultati ankete koja se nalazi u biltenu “Moving Stories” (eng. Priče u pokretu) potvrđuju da ljudi razmišljaju “veliko” kad su u pitaju procenti međunarodnih migranata u globalnom stanovništvu.
Najveće precjenjivanje brojki je u zemljama sa malim stepenom imigracija. Međutim, one zemlje sa dugom historijom i tradicijom migracija također upadaju u zamku pogrešnih percepcija. Zaista, naši pokušaji da odgovorimo na ova pitanja su djelomično emocionalni – oni šalju poruke o našim brigama. Ako je migracija velika briga, mi težimo da odaberemo veliki broj, iako je u stvarnosti nivo migracija puno niži.
Kao rezultat, emocionalno nabijeni i anegdotski narativi o migrantima, često prepojednostavljeni i sumorni, dominiraju javnim debatama, utapajući argumente bazirane na konkretnim podacima i dokazima.
Posljedice polariziranih debata na donošenje političkih odluka o migracijama
U polariziranim društvima, teško je pobijediti u raspravama samo na osnovu činjenica. Stoga, razvijanje efikasne politike migracija nije više samo tehničko pitanje. Pored ekonomskih dokaza, potrebno je i pogodno okruženje kako bi se premostio jaz između percepcije i stvarnosti o migrantima. Kako je migracija ono što od nje napravimo, postoji snažna potreba za javnim razumijevanjem o tome kako različiti politički izbori mogu generisati pozitivne ili negativne ekonomske efekte, kroz poruke koje rezoniraju dalje od “velikih” briga.
Efikasnije komuniciranje o migracijama
Opisujući kako ljudi imaju sklonost odbijati informacije koje se ne slažu sa njihovim postojećim razumijevanjem svijeta u “Kad činjenice nisu važne” Natalia Banulescu-Bogdan piše o izazovima u efikasnijem komuniciranju o migracijama publikama koje nisu podržavajuće. Gradeći na tim zaključcima i široj literature o javnim stavovima prema migracijama, projekat E-MINDFUL želi da pruži set smjernica zajedno sa operativnim alatima kako komunicirati efikasnije, uvažavajući izazove i prilike, adresirajući strahove i premostujući podjele. Gajenje vrlog kruga između stavova prema migrantima i donošenja politika o migracijama dozvolit će vladama da promovišu pogodno okruženje gdje pozitivni ekonomski efekti migracija mogu biti upregnuti kako u korist zajednica domaćina, tako i zajednica porijekla, državnih budžeta, te migranata. “Razumijevanje stavova izvan polarizacije”, događaj organiziran kako bi se obilježio Međunarodni dan migranata, je korak naprijed u tom smjeru.