Publications

Ovaj izvještaj je rezultat saradnje Banjalučkog centra za ljudska prava iz Banje Luke i Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini i velikim dijelom se zasniva na Misijinom monitoringu poštovanja ljudskih prava u BiH tokom pandemije.

COVID-19 je utjecao na živote svakoga od nas. Bez obzira na to gdje u svijetu nas je zateklo izbijanje pandemije ovog virusa, uvedena su ograničenja slobode koja nismo mogli ni zamisliti samo nekoliko mjeseci ranije.

U ovom Izvještaju predstavljeni su rezultati istraživanja Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini (Misija), koje je provedeno od 12. augusta do 13. septembra 2019. godine. Istraživanjem su ispitane percepcije, stavovi i lična iskustva na reprezentativnom uzorku od 1001 punoljetne osobe (523 muškaraca i 478 žena) u pogledu diskriminacije u Bosni i Hercegovini (BiH).

U cilju podrške provedbi Aarhuske konvencije u BiH, 2013. godine je formirana Mreža Aarhus centara, u saradnji sa Misijom OSCE-a u BiH. Mreža predstavlja platformu za razmjenu informacija između nadležnih tijela i javnosti. Mreža podstiče transparentnost u radu javnih tijela i omogućava građanima da iznesu svoje stavove i zabrinutosti o odlukama koje mogu imati utjecaja na okoliš. Mreža Aarhus centara BiH sastoji se od četiri Aarhus centra sa sjedištima u Banjoj Luci, Sarajevu, Tuzli i Zenici. Aarhus centri dio su šire mreže koja pokriva 15 zemalja u jugoistočnoj Evropi, istočnoj Evropi, centralnoj Aziji i južnom Kavkazu.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (Misija) aktivno podržava napore u borbi protiv trgovine ljudima, te u tom smislu sarađuje sa lokalnim partnerima i institucijama kako bi se osigurala veća zaštita i podrška žrtvama ovog teškog krivičnog djela i kako bi se osiguralo da postoje odgovarajući institucionalni i zakonodavni instrumenti. U nastojanju da osigura postojanje praktičnog alata koji će pomoći agencijama za provođenje zakona i tužilaštvima da vode efikasne istrage u predmetima trgovine ljudima, s posebnim fokusom na zaštitu žrtava, Misija je podržala izradu ovog Priručnika.

„Novinari moraju da se odupru porivu za senzacionalizacijom događaja čiji je interes privlačenje očiju, ušiju i klikova“- misao je ovo napisana u UNESCO-ovom Vodiču o izvještavanju o terorizmu i nasilnom ekstremizmu. Upravo ova misao još jednom podvlači važnost savladavanja brojnih izazova koji stoje na putu izvještavanju o ovim temama. Vodeći se ovim pitanjima, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini je u septembru 2018. godine organizirala konferenciju „Mediji i terorizam“ i još jednom skrenula pažnju na važnost tačnosti i informacija zasnovanih na činjenicama, nezavisnosti, nepristrasnosti, humanosti, transparentnosti i odgovornosti, kada je riječ o medijskome praćenju nasilnoga ekstremizma i terorizma. Kao što je navedeno u zaključcima konferencije, upravo preciznost i korištenje jasne terminologije, ključni su za objašnjavanje ozbiljnosti i tragičnosti situacije bez dovođenja čitatelja i gledatelja u zabludu i bez senzacionalističkog pristupa događajima.

Ovaj Izvještaj ima za cilj pružiti pomoć jedinicama lokalne samouprave u smanjenju mogućnosti za pojavu korupcije u oblasti pružanja podrške organizacijama civilnog društva na lokalnom nivou. Izvještaj je nastao na osnovu sveobuhvatnog praćenja rada u oblasti upravljanja javnim sredstvima, te na osnovu odgovora na upitnik i razgovora obavljenih s predstavnicima 20 odabranih jedinica lokalne samouprave.

Zakon o zabrani diskriminacije (ZZD) usvojen je 2009. godine u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Izmjene i dopune usvojene su 2016. godine, s ciljem jačanja mehanizama Bosne i Hercegovine (BiH) za borbu protiv diskriminacije, a naročito diskriminacije lica koja pripadaju ugroženim kategorijama društva.

'Analiza odgovora pravosuđa na izazove diskriminacije u Bosni i Hercegovini' prvi je dokument koji nudi kvalitativnu analizu presuda u antidiskriminacijskim parnicama u Bosni i Hercegovini i ukazuje na trendove sudske prakse u primjeni Zakona o zabrani od diskriminacije. U dokumentu je citiran veliki broj ključnih dijelova obrazloženja presuda i može poslužiti kao materijal za obuku i edukaciju sudija i advokata, ali i kao putokaz pravosudnim profesionalcima/kama i nevladinim organizacijama u njihovom radu u oblasti borbe protiv diskriminacije.

Svrha ovog materijala je pomoći sucima/sutkinjama i tužiocima/tužiteljicama u Bosni i Hercegovini u prepoznavanju krivičnog djela trgovine ljudima, efikasnom gonjenju i kažnjavanju učinitelja krivičnog djela, uz istovremeno osiguravanje prava žrtve. Sadržaj Priručnika dostupan je samo na bosanskom jeziku, uz primjenu oba pisma- latinice i ćirilice